Lompat ke isi

Basa Bashkir

Jak Wikipidiya
(Tialihko jak Bahasa Bashkir)
Bashkir
Башҡорт теле (Башҡортса)
Başqort tele (Başqortsa)
باشقۇرت تىُلىُ (باشقۇرتسا)
باشقرد تلی (باشقردسا)
Bashkir dilom huruf Sirilik, Latin, rik Arab
Pangucapan[bɑʂˈqʊ̞rt tɪ̞ˈlɪ̞]
Tipakay diBashkortostan, Rusia
WilayahVolga, Ural
EtnikJolma Bashkir
Jumlah panutur
750.000 (2020 parkiraan)[1]
Turkik
Bontuk awal
Sirilik (Huruf Bashkir)
Status resmi
Basa resmi di
 Bashkortostan (Rusia)
Diatur bakInstitute of history, language and literature of the Ufa Federal research center the RAS
Kode basa
ISO 639-1ba
ISO 639-2bak
ISO 639-3bak
Glottologbash1264
Linguasphere44-AAB-bg
Distribusi Geyografi basa Bashkir di Rusia
Bashkir tiklasifikasiko sabagay basa say rentan bak UNESCO Atlas Basa-Basa Duniya say Tiancam
Suratan hasa buisi simbul-simbul fonetik IPA. Makka dukungan rendering say bonor, Niku mangkali ngaliyak tanda tanya, kutak-kutak, atawa simbul barihna alih-alih huruf Unicode. Untuk panduwan pangantak tentang simbul-simbul IPA, liyak Katulungan:IPA.

Basa Bashkir atawa Bashqort joda da basa rumpun Turki say dituturko bak Jolma Bashkir di Rapublik Bashkortostan, Rusia.[2][3]

Cuntuh Tulisan

[dandani | dandani sumbor]

Барлыҡ кешеләр ирекле, дәрәжәләре һәм хоҡуҡтары тигеҙ булып тыуалар. Улар аҡыл һәм выждан эйәһе һәм бер-береһенә ҡарата ҡәрҙәшлек рухында хәрәкәт итергә тейештәр.

Барлыҡ кешеләр ирекле, дәрәжәләре һәм хоҡуҡтары тигеҙ булып тыуалар. Улар аҡыл һәм выждан эйәһе һәм бер-береһенә ҡарата ҡәрҙәшлек рухында хәрәкәт итергә тейештәр.

Barlıq keşelär irekle, däräjäläre häm xoquqtarı tiñ bulıp tıualar. Ular aqıl häm vıjdan eyähe häm ber-berehenä qarata qärźäşlek ruxında xäräkät itergä teyeştär.

Kaunyin jolma tilahirko mardeka rik uwat pi'il rik hak-hak sai goh-goh. Tiyan tiunjuk akal pikiran rik hati nurani mari tiyan dapok nyampur rik sai barihna dilom semangat bukolpah.

А а Б б В в Г г Ғ ғ Д д Ҙ ҙ Е е Ё ё
Ж ж З з И и Й й К к Ҡ ҡ Л л М м Н н
Ң ң О о Ө ө П п Р р С с Ҫ ҫ Т т У у
Ү ү Ф ф Х х Һ һ Ц ц Ч ч Ш ш Щ щ Ъ ъ
Ы ы Ь ь Э э Ә ә Ю ю Я я
Huruf rik Simbol dilom Alfabet Kiril Bashkir
Sirilik IPA Catatan
Аа [ɑ], [a] "A" biasona tiucakko sabagay [ɑ] di kaunyin suku kata kacuali suku tarakhir, di suku kata tarakhir tiucakko sabagay [a].
Бб [b], [β] [β] joda da allofon intervokal.
Вв [v], [w] [v] di kata injaman jak Basa Rusiya, [w] di kata injaman jak Bahasa Arab rik Basa Parsi.
Гг [ɡ]
Ғғ [ʁ]
Дд [d]
Ҙҙ [ð]
Ее [jɪ], [ɪ] Huruf sina tiinjuki iotasi di awal kata, saradu huruf vokal, atawa saradu tanda panglombut atawa tanda pangoras.
Ёё [jɔ] Bih tipakay di kata injaman jak Basa Rusiya.
Жж [ʐ] Bih timbul di kata injaman rik onomatopoeia
Зз [z]
Ии [e]
Йй [j]
Кк [k]
Ҡҡ [q]
Лл [l], [ɫ] Dilom konteks vokal mukak timbul sabagay [l], dilom konteks vokal buri timbul sabagay [ɫ].
Мм [m]
Нн [n]
Ңң [ŋ], [ɴ] Dilom konteks vokal mukak timbul sabagay [ŋ], dilom konteks vokal buri timbul sabagay [ɴ]..
Оо [ʊ]
Өө [ø]
Пп [p]
Рр [r], [ɾ] [ɾ] joda da allofon intervokal.
Сс [s]
Ҫҫ [θ]
Тт [t]
Уу [u], [w] Karuwa huruf hasa tipakay untuk fonem /w/ man titulis saradu vokal buri atawa vokal mukak.
Үү [ʏ], [w]
Фф [ɸ]
Хх [χ]
Һһ [h]
Цц [ts]
Чч [tɕ]
Шш [ʂ]
Щщ [ɕː] Bih timbul di kata injaman.
Ъъ [ʔ] Njajakko glottal stop dilom konteks vokal buri, man tipikko saradu vokal.
Ыы [ɯ]
Ьь [ʔ] Njajakko glottal stop dilom konteks vokal mukak, man tipikko saradu vokal.
Ээ [ɪ]
Әә [æ]
Юю [ju]
Яя [jɑ], [ja]

Liyak Munih

[dandani | dandani sumbor]